Nekoliko reči o nama…
Otvaranje prvog zabavišta u Adi izvršeno je davne 1876., kada je opštinski kmet svečano predao ključeve zgrade ovim rečima: „Stigao je taj trenutak, , koga mnogi roditelji očekuju, tj. otvaranje zabavišta, te blago naklone ustanove, ustanovljene mudrim staranjem našeg grada na polju vaspitanja i obrazovanja, i predaje se, bez verskih razlika, svim mališanima…“
Ovim svečanim rečima počelo je predškolsko vaspitanje u Adi.
Ustanova je 1964. godine dobila svoje današnje ime „Čika Jova Zmaj,, .
Poseduje 12 objekata, a vaspitno – obrazovni rad ostvaruje se na srpskom i mađarskom jeziku, u okviru celo dnevnog i polu dnevnog boravka.
Osnovni cilj našeg rada je da doprinesemo celovitom razvoju deteta, tako što ćemo mu pružiti uslove i podsticaje da razvije svoje sposobnosti, svojstva ličnosti, proširuje iskustva i izgrađuju saznanja o sebi, drugim ljudima i svetu koji nas okružuje.
Od posebnih oblika rada ostvarujemo:
- učenje srpskog jezika u grupama gde se rad izvodi na mađarskom jeziku i obrnuto,
- učenje mađarskog jezika u grupama kojim se radi na srpskom jeziku. Ovi oblici rada dali su izuzetno dobre rezultate i veoma su značajni za dvojezičnu sredinu kao što je naša, jer podstiču razumevanje, negovanje tolerancije i poštovanje prava na različitost.
- Sva deca uče engleski jezik, koji finansira Opština Ada.
- Poslednjih godina intenzivno se radi na otvaranju vrtića prema društvenoj sredini, uključivanju porodice u naš život i rad i aktivnoj ulozi roditelja u svim značajnim segmentima vaspitno-obrazovnog rada.
- Nakon programa, za zainteresovanu decu, vaspitači organizuju posebne oblike rada, kao što su likovne radionice, fizičke aktivnosti, ekološke aktivnosti i slično.
Vaspitno-obrazovni rad sa decom uzrasta do tri godine
Poštojući osnovne zakonitosti razvoja deca jaslenog uzrasta, osnovni zadatak vaspitnog rada sa decom do tri godine ja da očuva, podrži, podstiče i oplemenjuje spontalno ponašanje deteta u svojoj okolini. Pored ovog osnovnog, posebno se posvećuje pažnja realizaciji zadataka iz sledećih oblasti:
Fizičko-senzornog razvoja:
- održavanje fizičkog zdravlja
- podsticanje razvoja pokreta
- ovladavanje motorikom
- podsticanje celovitog senzornog i perceptivnog razvoja
- razvijanje navika telesne higijene, uzimanja hrane, pražnjenja i drugo
Emocionalno-socijalnog razvoja:
- očuvanje spontalnosti i iskrenosti deteta u kontaktu sa svetom
- negovanje otvorenosti deteta za doživljaje
- pružanje pomoći u sticanju slike o sebi i sticanju poverenja u svoje sposobnosti
- pomaganje detetu u usvajanju osnovnih normi ponašanja u okviru moralnih vrednodsti
- podsticanje dece na zajedničko obavljenje aktivnosti i razvoj kolektivizma
- podsticanje osećanja zadovoljstva i radosti kod deteta
Saznajnog razvoja:
- podsticanje i negovanje prirodne radoznalosti malog deteta u odnosu na svet koji ga okružuje
- podržavanje prirodne mogućnosti deteta da se uživljava u predmete i pojave, negovanje osetljivnosti na utiske kao motive za postavljanje pitanja
- podsticanje rešavanja problema na polju senzomotorne inteligencije
- podržavanje naizgled neosmišljene govorne komunikacije
- podsticanje i bogaćenje dečjeg govora kao sredstva za komunikaciju i sticanje saznanja
- podsticanje razvoja perceptivnih sposobnosti
- stvaranje povoljnih uslova za formiranje saznajnih pojmova kroz praktične aktivnosti.
U ostvarivanju navedenih zadataka, medicinska sestra – vaspitač vodi računa o ritmu življenja svakog deteta posebno, prilagođava način rada u zavisnosti od specifičnosti razvoja grupe u celini, stvara povoljnu socikalnu klimu, aktivnosti organizuje pretežno kao igre, uključuje porodicu u vaspitni rad, oplemenjuje sredinu u kojoj borave deca i podstiče formiranje estetskih osećanja.
Vaspitno-obrazovni rad sa decom uzrasta od 3 do 7 godina
Osnovni zadaci u radu sa decom od 3 do 7 godina definisani su kroz:
- Upoznavanje, otkrivanje samog sebe – razlikovanje delova tela, upoznavanje svojih potreba, opažnja, osećanja i misli, izgrađivanje i ovladavanje različitih načina izražavanja; telom, pokretom i gestom, likovno, muzičkih, verbalno; istraživanje svojih mogućnosti i granica kao osnove poverenja u sebe; delovanje na sredinu u interakciji sa drugima; razvijanje kreativnih potencijala kroz igru.
- Razvijanje odnosa i sticanje iskustva i saznanja o drugim ljudima – izgradnja otvorenosti i poverenja prema drugim ljudima, upoznavanje i razumevanje pravila ponašanja u grupi i izgradnja elementarnih moralnih normi; prepoznavanje i uvažavanje potreba drugih ljudi, razvijanje prijateljskih i saradničkih sa vršnjacima i odraslima, razumevanje društvene i kulturne stvarnosti; razvijanje sposobnosti pregovaranja i dogovaranja.
- Upoznavanje sveta oko sebe i načina delovanja na njega – upoznavanje svojstva i odlika predmeta i pojava u svojoj okolini na osnovu sopstvene aktivnosti, razvijanje intelektualne samostalnosti kroz samostalno iznošenje ideja; osposobljavanje da se na konstruktivan i kreativan način koriste predmeti i informacije.
Vaspitno-obrazovni rad se decom od tri do sedam godina odvija se na osnovu važećih Osnova programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja, koje vaspitačima daju mogućnost između izbora dva modela: A i B.
U objektima poludnevnog boravka organizuju se različiti oblici rada sa decom, nakon svakodnevnog petočasovnog programa vaspitnog-obrazovnog rada. U veremenu od 12 – 13 časova za prepodnevnu smenu, a od 17 – 18 časova za popodnevnu smenu, u dogovoru sa roditeljima, dace se nudi mogućnost zaučešće u igraonicama, pričaonici-čitarnici, dramskoj radionici, likovnoj radionici, muzičkoj radionici, vrtiću fizičke kulture, ekološkom vrtiću i raznim drugim radionicama za izradu igračka, didaktičkog materijala i slično. Učešće u ovim vrstama aktivnosti je dobrovoljno, a vaspitačima je ostavljena mogućnost da menjaju aktivnosti u zavisnosti od trajanja interesovanja dece, potreba vaspitno-obrazovnog rada ili aktuelnih događaja.
Saradnja sa porodicom je sastavni deo vaspitno-obrazovne delatnosti dečjeg vrtića. Osim uobičajenih oblika saradnje kao što su javni časovi i otvoreni dani, razmena informacija o detetu prilikom svakodnevnih kontakta i na roditeljskim sastancima, nastojimo da intenziviramo i direktno angažovanje roditelja u životu i radu dečjeg vrtića. Na početku školske godine, na osnovu popunjenih upitnika, roditelji sami odlučuju koje forme saradnje će se realizovati. Shodno svojim sposobnostima i sklonostima ili profesionalnoj orijentaciji, roditelji mogu učestvovati u posetama, zajedničkim izeltima, akcijama i slično. Ovakav partnerki odnos sa porodicom nam je dragocena pomoć prilikom odlučivanja o svim bitnim parametrima života dece u vrtiću.